Članovi projektnog tima: Borna Tudor, Jere Tudor, Glen Daiters, Nadin Matijašević, Una Vekić, Iva Domančić 28.5.2019.g. su u pratnji odraslih članova tima Natalije Šćepanović i Nade Jeličić posjetili su u Gradskoj knjižnici Hvar vrlo zanimljivo predavanje prof. Zorke Bibić pod nazivom „Zaboravljene namirnice grada i otoka Hvara“ u organizaciji Udruge vodiča Hvar.  Prof. Zorka Bibić tom nas je prigodom upoznala s namirnicama prirođenim našem kraju koje su se koristile u svakidašnjoj, ali i blagdanskoj prehrani, a koje se polako zaboravljaju. Globalizacija tržišta i tržišne ponude odražava se i na naše prehrambene navike pa su tako poražavajući podatci istraživanja pokazali kako najveći broj pretile djece imaju mediteranske zemlje, među kojima je i Hrvatska što je znak nestajanja mediteranskih jelovnika s naših stolova. Prehrambene navike su, osim zdravstvenog aspekta i aspekta suživota s prirodom i simbol gastro-kultorološkog identiteta. Sve to, na žalost, polako iščezava i spoznaja o namirnicama koje bi nas mogle vratiti na izvore naše gastronomske pripadnosti je bilo vrlo korisno iskustvo, osobito za naše mlade.

Članovi projektnog tima: Borna Tudor, Jere Tudor, Glen Daiters, Nadin Matijašević, Una Vekić, Iva Domančić 28.5.2019.g. su u pratnji odraslih članova tima Natalije Šćepanović i Nade Jeličić posjetili su u Gradskoj knjižnici Hvar vrlo zanimljivo predavanje prof. Zorke Bibić pod nazivom „Zaboravljene namirnice grada i otoka Hvara“ u organizaciji Udruge vodiča Hvar.  Prof. Zorka Bibić tom nas je prigodom upoznala s namirnicama prirođenim našem kraju koje su se koristile u svakidašnjoj, ali i blagdanskoj prehrani, a koje se polako zaboravljaju. Globalizacija tržišta i tržišne ponude odražava se i na naše prehrambene navike pa su tako poražavajući podatci istraživanja pokazali kako najveći broj pretile djece imaju mediteranske zemlje, među kojima je i Hrvatska što je znak nestajanja mediteranskih jelovnika s naših stolova. Prehrambene navike su, osim zdravstvenog aspekta i aspekta suživota s prirodom i simbol gastro-kultorološkog identiteta. Sve to, na žalost, polako iščezava i spoznaja o namirnicama koje bi nas mogle vratiti na izvore naše gastronomske pripadnosti je bilo vrlo korisno iskustvo, osobito za naše mlade.