Dana 31. 1. 2019. učenici, članovi projektnog tima Erasmus+ Unesco Passport posjetili su klapu Galešnik na jednoj od njihovih redovitih proba. Pri tom su doznali što ih je zanimalo vezano za klapsko pjevanje, kako je nastalo i na koji se način izvodi.

Klapsko pjevanje nastalo je kao svjetovni oblik crkvenog pjevanja i to kao posljedica druženja ljudi, težaka i ribara u tradicionalnim konobama. U to vrijeme, kako rekoše, nije bilo facebook-a ni televizije, ljudi su se družili kroz okupljanja u konobama, gdje bi nakon skromnog zalogaja, slane srdele i žmula vina krenula zajednička pjesma. S vremenom se klapski način pjevanja sve više glasovno usklađivao, pa je tako na svom razvojnom putu nastalo i pravilo da se muška klapa glasovno sastoji od četiri glasa: dva tenora  (prvi i drugi tenor),  bariton i bas. Prvi tenor je jako važan glas, jer on „priča priču“, nosi pjesmu, no važni su i drugi glasovi, posebno basovi, jer oni stvaraju pozadinski glazbeni ugođaj, ali za dobar zvuk klapske pjesme potrebna je međusobna harmonija, jedinstvo željenog zvuka i dinamike. Za to je nužna vježba, ali prvenstveno je potrebna ljubav prema klapskom pjevanju. Članovi klape moraju biti tim, međusobno se poznavati kako osobno, tako i glasovno. Zato se često u izvedbama vidi kako tijekom pjevanja članovi klape komuniciraju pogledima, sitnom mimikom, pa i znakovnim gestama čije značenje svatko od njih dobro poznaje i koje im pomaže da se prate kako bi zvučali što bolje.

U Hvaru djeluju tri klape, dvije muške i jedna ženska. Mi se nadamo da će se klapsko pjevanje u našem gradu održati, a za to su nam potrebni mladi ljudi koji će prvo naučiti sve o klapskom pjevanju kako bi mu se približili, a potom i zavoljeli. To je jedan od ciljeva ovog našeg projekta u kojeg smo uključeni.