preskoči na sadržaj

Osnovna škola Hvar

Login
LOGO OŠ HVAR

            

VIRTUALNA ŠETNJA ŠKOLOM

KAD ZVONI?

    

E-DNEVNIK

Virtualna knjižnica Osnovne škole Hvar

Koliko je sati?

           

Dokumenti

GPiPR 2023./2024.

 

Kurikul 2023./2024.

 

Izvješće ravnateljice 2022./2023.

 

Kriteriji za ocjenu iz vladanja

 

                                                   

                         

Školski razvojni plan                                

 

 

 

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Korisni linkovi
Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 10. 2013.

Ukupno: 338607
Ovaj mjesec: 2390
Ovaj tjedan: 316
Danas: 17
PROJEKTI

Projekt Erasmus +Akreditacija

Projekt "Učenjem do poučavanja"

ŠKOSKI PROJEKTI

"Koliko misliš na okoliš?"

"Socio-emocionalno učenje u OŠ Hvar"

"Ruksak pun kulture"

 

"Da nam igra bude boja,

spajamo dva škoja"

Raspored sati

    ŠK.G 2023./2024.

   NIŽI RAZREDI

  JUTRO

 POPODNE

PRO  

JUTRO

Raspored sati | Gimnazija Dubrovnik

POPODNE

Raspored sati | Gimnazija Dubrovnik

 

   ŠK.G 2023./2024.

VIŠI RAZREDI

 

RASPORED INFORMACIJA RAZREDNICI

ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.             

   JUTRO                                                             

  POPODNE                  

RASPORED INFORMACIJA - PREDMETNI UČITELJI

ŠKOLSKA GOD. 2023./2024.

JUTRO

          

 

POPODNE
          
ZAHTJEVI - OBRASCI

                                                                                           

                                                                                                            

Djeca i internet

                                                                                                                                                                                                                        

                                                                                                        

                                                                                                                                        

 

Brze poveznice

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ZAŠTO 1. SVIBNJA SLAVIMO PRAZNIK RADA?
Autor: Nada Jeličić, 30. 4. 2020.

U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtjevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u.

Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacinale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvestveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumjevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtjevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u.

Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacinale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvestveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumjevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

1. SVIBANJ JE NERADNI DAN, STOGA NEMA NASTAVE.






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju