preskoči na sadržaj

Osnovna škola Hvar

Login
LOGO OŠ HVAR

            

VIRTUALNA ŠETNJA ŠKOLOM

KAD ZVONI?

    

E-DNEVNIK

Virtualna knjižnica Osnovne škole Hvar

Koliko je sati?

           

Dokumenti

GPiPR 2023./2024.

 

Kurikul 2023./2024.

 

Izvješće ravnateljice 2022./2023.

 

Kriteriji za ocjenu iz vladanja

 

                                                   

                         

Školski razvojni plan                                

 

 

 

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Korisni linkovi
Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 10. 2013.

Ukupno: 338558
Ovaj mjesec: 2341
Ovaj tjedan: 267
Danas: 14
PROJEKTI

Projekt Erasmus +Akreditacija

Projekt "Učenjem do poučavanja"

ŠKOSKI PROJEKTI

"Koliko misliš na okoliš?"

"Socio-emocionalno učenje u OŠ Hvar"

"Ruksak pun kulture"

 

"Da nam igra bude boja,

spajamo dva škoja"

Raspored sati

    ŠK.G 2023./2024.

   NIŽI RAZREDI

  JUTRO

 POPODNE

PRO  

JUTRO

Raspored sati | Gimnazija Dubrovnik

POPODNE

Raspored sati | Gimnazija Dubrovnik

 

   ŠK.G 2023./2024.

VIŠI RAZREDI

 

RASPORED INFORMACIJA RAZREDNICI

ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.             

   JUTRO                                                             

  POPODNE                  

RASPORED INFORMACIJA - PREDMETNI UČITELJI

ŠKOLSKA GOD. 2023./2024.

JUTRO

          

 

POPODNE
          
ZAHTJEVI - OBRASCI

                                                                                           

                                                                                                            

Djeca i internet

                                                                                                                                                                                                                        

                                                                                                        

                                                                                                                                        

 

Brze poveznice

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
MENTALNE MAPE-PUT DO LAKŠEG UČENJA
Autor: Nada Jeličić, 15. 4. 2020.

         

Učenje je složen proces koji podrazumijeva usvajanje informacija, navika, znanja, vještina i sposobnosti te skladištenje istih u našem pamćenju.

I dok određen broj djece bez teškoća i samostalno uči, veliki broj njih na sam spomen učenja reagira otporom, pronalazeći stotine isprika za  njegovo odgađanje i izbjegavanje. Ponekad uzrok tome leži u njima samima ( primjerice nedostatak motivacije), ali neka djeca unatoč velikom trudu uče sa znatnim teškoćama. Jedan od uzroka takvih teškoća učenja mogu biti  nedovoljno razvijene strategije učenja.

Jedna od strategija koja se u praksi pokazala kao vrijedno sredstvo učenja kako za djecu s teškoćama u učenju, tako i za djecu bez teškoća je primjena mentalnih mapa.

Što su mentalne mape?

Kognitivne ili mentalne mape su vizualna tehnika prikaza informacija, a ime im je dao britanski psiholog Tony Buzan. Mape imaju široku primjenu, a najčešće se koriste za prezentaciju ideja, sumiranje znanja ili pak kao tehnika koja olakšava pamćenje kompleksnog sadržaja informacija. Organizirajući informacije pomoću mapa djeca aktiviraju lijevu i desnu polutku mozga, pamte informacije na dva načina (vizualno i verbalno) te ulaze u dublju obradu informacija jer mentalne mape ne prikazuju samo činjenice, već i  odnosne među pojmovima. One su sredstvo koje nam pomaže da se kvalitetno organiziramo, potiču kreativnost, razmišljanje i maštu – a ujedno poboljšavaju  koncentraciju. T

Nekoliko istraživanja mentalnih mapa pokazala su da studenti lakše, kvalitetnije i efikasnije uče uz pomoć  mapa nego klasičnim «linearnim» metodama. Danas, za takve i slične svrhe  postoje i razne računalne programske podrške pomoću kojih možemo izraditi mentalnu mapu. Prema jednom istraživanju najpopularnije aplikacije za takvu izradu su MindManager i FreeMind. Uz to, možemo naći i razne blogove (npr. mindmapping.typepad.com) koji nam sugeriraju kako napraviti umnu mapu na računalu, te prenose koje su novosti u svijetu tehnologije vezane baš za ovu vrstu programske podrške.

Kako napraviti kognitivnu mapu?

Proces izrade mentalne mape je jednostavan. Sve kreće od ključne teme, odnosno glavnog problema koji se zapisuje na sredini lista papira te se potom, u obliku krošnje drveta, grana na pojmove i ideje koje se daljnjim grananjem detaljnije razrađuju i dorađuju.
Tony Buzan savjetuje da se prilikom izrade primjenjuju sljedeća pravila:

  • početi od sredine nekim crtežom koji karakterizira temu na kojoj se radi
  • koristiti razne simbole i različite veličine slova u cijelom dijagramu;
  • odrediti i upisati ključne riječi;
  • svaka ključna riječ mora biti zapisana samostalno;
  • značenje na linijama koje izlaze iz ključne riječi mora se odnositi na ključnu riječ;
  • duljina linije iznad koje se pišu riječi neka bude jednaka duljini riječi;
  • koristiti različite boje;
  • razviti svoj stil izrade mentalnih mapa;
  • naglasiti najvažnije dijelove i koristiti asocijacije te
  • nacrt mentalne mape napraviti jasno u zrakastoj strukturi.

Primjena mentalnih mapa

Mentalne mape mogu se koristiti za sve predmete koje dijete teško savladava. Tijekom procesa učenja i proučavanja količina informacija u knjigama, bilježnici i glavi može biti golema. Ta količina nas može blokirati u našim namjerama i umanjiti kvalitetu učenja ili mogućnost rješavanja nekog problema.

Osnovni proces koji primjenjujemo u učenju je organizacija informacija u smislene i logički povezane cjeline. U tom procesu kreiranje umnih mapa može nam biti izuzetno korisno. Umne mape možemo crtati na ploči u razredu, na folije na grafoskopu, u bilježnicu, na plakate ili uz pomoć online aplikacija. Savjetujemo da prilikom izrade mentalnih mapa budete što maštovitiji te da koristite što više boja i slikovnih prikaza. Također, potičite  učenike na izradu vlastitih mentalnih mapa. Prilikom stvarnja mapa, djeca će ulaziti u dublju analizu gradiva te ćete im olakšati put usvanja novih znanja.






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju